Početna > Trudnoća

Trudnoća

Prehrana u trudnoći

Zdrava prehrana utječe na naše zdravlje i dobro raspoloženje u svim razdobljima života, a osobito u trudnoći, kada se odvija ubrzani prijenos hranjivih tvari iz tijela trudnice prema fetusu koji ima prednost pri opskrbi svim potrebnim nutrijentima. Za trudnicu je izuzetno važno da svoju prehranu prilagodi povećanoj potrebi za hranjivim tvarima.

Folna kiselina (folat)

Folat je zajednički pojam za različite vitaminske spojeve s karakterom folne kiseline. Folna kiselina (pteroilmonoglutaminska kiselina ili PGA) najstabilniji je oblik vitamina s najvišim stupnjem oksidacije s 90%-tnom apsorpcijom. Kod povišene koncentracije u dodacima prehrani i lijekovima upotrebljava se isključivo u sintetičkom obliku. Od folne kiseline treba razlikovati folate. Moramo računati da je apsorpcija folata iz hrane samo 50-postotna. Količina folata u hrani izražava se kao ekvivalent folata; pritom 1 μg ekvivalenta folata znači 1 μg folata iz hrane = 0,5 μg sintetične folne kiseline (PGA).

Dobar je izvor folata većina voća (naranče, grožđe) i povrća (posebno rajčica, kupus, špinat, krastavci), piletina, riba, kruh i pecivo od integralnog brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, neke vrste sira, jaja i pšenične klice. Prehrana bogata folatom sadrži prosječno 300 µg dnevno unesenog folata, što barem približno zadovoljava dnevne potrebe odrasle žene. Kod neuravnotežene ili neredovite prehrane nemoguće je osigurati sve dnevne potrebe za folatom.

Danas su nesporno dokazane zaštitno-medicinske preporuke za farmakološko uzimanje dodataka prehrani u obliku folne kiseline za sprječavanje oštećenja neuralne cijevi. Žene koje žele zatrudnjeti ili bi mogle zatrudnjeti već bi četiri mjeseca prije trudnoće morale uzimati po 400 µg folne kiseline na dan u obliku dodatka prehrani i nastaviti s redovitom primjenom radi sprječavanja oštećenja neuralne cijevi u prvoj trećini trudnoće.

Potrebe za folnom kiselinom ponovno se povećavaju kod dojilja zbog izlučivanja folata s mlijekom (80 µg). Folat je u mlijeku naime vezan za bjelančevinu i u tom se obliku vrlo dobro apsorbira te zadovoljava potrebe novorođenčeta za folnom kiselinom. Ako se uzmu u obzir povećane potrebe kod dojilje koje mora osigurati njezin metabolizam, preporučuje se dodatak od barem 200 µg folne kiseline u obliku dodatka prehrani.

Europska agencija za sigurnu hranu (EFSA):

Uzimanje folne kiseline povisuje razinu folata kod trudnica. Niska razina folata kod trudnica znači čimbenik rizika za oštećenje neuralne cijevi u razvoju fetusa.

Energija

Potrebe za energijom povećane su, a zasnivaju se na pretpostavci da trudnoća traje 250 dana od začeća. U tom vremenu trudnica će prosječno potrošiti 80.000 kcal. U prvom tromjesečju nema povećane potrebe za energijom i jednaka je kao kod odrasle žene. U drugom i trećem tromjesečju žena treba povećati energetski unos za dodatnih 300 kcal/dan. Preporučeni omjer glavnih hranjivih sastojaka jednak je preporukama za zdravu uravnoteženu prehranu u kojoj je 50–60 % energetskih potreba zadovoljeno ugljikohidratima, 20–35 % masnoćama i 10–20 % bjelančevinama.

Ugljikohidrati

Prednost u prehrani dajemo složenim ugljikohidratima koji su bogati prehrambenim vlaknima (integralni kruh, tjestenina, neoljuštena riža, kaše…), pred jednostavnim ugljikohidratima (bijeli kruh, šećer, slatkiši…). Važan su izvor ugljikohidrata, vitamina i minerala svježe voće i povrće. Neka trudnica jede prvoklasno voće i povrće bez ograničenja u svježem i prokuhanom obliku. Da bi se osigurala dovoljna količina vitamina i minerala u uravnoteženoj dnevnoj prehrani trudnice, prehrana treba sadržavati barem 3 do 5 porcija povrća i 2 do 4 porcije voća ili drugim riječima 100–300 g povrća i isto toliko voća. Više od polovice te hrane mora biti sirova (salate).

Bjelančevine

U trudnoći se potrebe za bjelančevinama povećaju tek nakon četvrtog mjeseca (tablica 2). Prehrana mora sadržavati 1 g bjelančevina/kg tjelesne mase na dan. Stoga dnevnoj prehrani treba dodati 15 do 20 g bjelančevina. Dovoljna količina bjelančevina potrebna je zbog povećanja majčinog tkiva i za nesmetan optimalan rast ploda. Unos bjelančevina neposredno utječe na težinu novorođenčeta.

Masti

U trudnoći se unos masti može povećati na 35 % energetske vrijednosti. Važan je međutim i sastav masti.

U prehrani preporučujemo:

  • 10 % zasićenih masti (meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi),
  • 10 % jednostruko nezasićenih masti (repičino, maslinovo, suncokretovo, kukuruzno ulje) i
  • 10–15 % višestruko nezasićenih masti (morske ribe).

U miješanoj prehrani pojedemo previše zasićenih masti i premalo višestruko nezasićenih masti (omega-3 masti), koje su važne za razvoj mozga kod dojenčeta. Esencijalne masne kiseline (EPA – eikozapentaenska masna kiselina, DHA –dokozaheksaenska masna kiselina, AHA – arahidonska masna kiselina) imaju velik biološki značaj u prenatalnom razdoblju te za vrijeme trudnoće i dojenja. Omega-3 masne kiseline jesu esencijalne masne kiseline, što znači da se za njihov dovoljan unos moramo pobrinuti odgovarajućom prehranom. DHA i AHA esencijalni su sastojci strukturnih lipida mozga fetusa.

DHA se nalazi isključivo u morskoj ribi (omega-3 masti). Različit unos pojedinih masnih kiselina s prehranom odražava se u sastavu majčinog mlijeka. Za dovoljan unos omega-3 masti preporučuje se redovito jesti žitarice, orašasto voće, mahunarke, zeleno povrće i barem dvaput na tjedan morsku hranu (losos, skuša).

Omega-3 masne kiseline DHA

DHA je glavna strukturna mast u ljudskom mozgu i očima, što znači da se približno 97 % omega-3 masnih kiselina nalazi u mozgu i 93 % svih omega-3 masnih kiselina u mrežnici. DHA je vrlo važna za razvoj mozga i očne mrežnice fetusa u trećem tromjesečju trudnoće i do 18. mjeseca života djeteta.

Prirodni su izvor prije svega ribe iz hladnih mora (losos, tuna, bakalar, srdele) te laneno sjeme i orašasto voće. Međutim, zbog brzoga tempa života jedemo previše prerađene hrane, a premalo svježih namirnica i premalo ribe. Posljedica je smanjen unos omega-3 masnih kiselina. Za optimalan učinak trudnicama i dojiljama preporučuje se uzimanje najmanje 200 mg DHA na dan.

Europska agencija za sigurnu hranu (EFSA):

Unos dokozaheksaenske kiseline (DHA) putem majke pomaže u normalnom razvoju:

  • vida kod dojenčadi do 12. mjeseca života
  • očiju kod fetusa i dojenčeta dojenog majčinim mlijekom
  • mozga kod fetusa i dojenčeta dojenog majčinim mlijekom

Tablica 2: Prehrambene preporuke za trudnicu u usporedbi s preporukama za odraslu ženu u generativnoj dobi (DACH, 2000.)

Nutrijenti Odrasla žena Trudnoća
Energija (kcal/dan) 2300 2600
Voda (ml) 2270 2360
Bjelančevine (g) 86 98
Kalcij (mg) 800 1200
Željezo (mg) 15 30
Folat (µg) 400 600
Vitamin B12 (µg) 2,0 2,2
Vitamin D (IE) 400 400
Jod (µg) 200 220

Željezo

Željezo je mineral koji doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina te funkcioniranju nekih enzima. Doprinosi normalnom transportu kisika u posteljicu i stanice. Dovoljna opskrba željezom u trudnoći vrlo je važna. U trudnoći s jedne strane nema menstrualnog gubitka krvi. S druge strane za fetus je dodatno potrebno oko 300 mg, za posteljicu oko 50 mg i za povećani volumen majke oko 450 mg željeza. Tako je u trudnoći potreban ukupan prosječni unos od 30 mg željeza na dan, što se putem prehrane u pravilu ne može postići. Stoga nakon navršenog 12. tjednu trudnoće (početak drugog tromjesečja) treba dodavati željezo u obliku dodataka prehrani u količini od 30 mg/dan. Premali unos željeza i folata povezan je s preranim rođenjem i zastojem razvoja ploda u maternici.

Europska agencija za sigurnu hranu (EFSA):

Željezo doprinosi normalnom stvaranju crvenih krvnih stanica i hemoglobina.

Planiranje trudnoće

Briga za novorođenče ne započinje tek onda kad se rodi, nego već puno ranije, prije njegovog začeća. Zdravlje i primjeren nutritivni status majke najvažniji su faktori za uspješan početak, tijek i završetak trudnoće. Uravnotežena prehrana, primjerena tjelesna aktivnost i odgovarajuća okolina održavaju dobro zdravlje žene u reproduktivnom razdoblju.

Pročitaj članak
Andreja Širca Čampa
Andreja Širca Čampa,
univ. dipl. inž. preh. tehn.
klinička dijetetičarka

Dojenje

Mamina prehrana nakon porođaja i nije baš komplicirana iako briga o tome što jesti može postati prava muka, usprkos dobrim namjerama okoline. Kao i u vrijeme trudnoće mamina prehrana tijekom dojenja mora biti i dalje bogata visokokvalitetnim namirnicama jer će tako osigurati optimalno stvaranje visokohranjivog i visokokvalitetnog mlijeka.

Pročitaj članak
Tena Niseteo,
dipl. inž. preh. tehn.,
klinička dijetetičarka,
Klinika za dječje bolesti, Zagreb

Novalac® prenatalne kapsule dodatak su prehrani. Dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani.